Muška i ženska sredstva za kontracepciju Nisu sve kontraceptivne metode prigodne za sve situacije, a najprigodniji metod zavisi od uopštenog zdravlja, godina, učestalosti odnosa, broja seksualnih partnera, želje da ima decu u budućnosti, i istorije određenih bolesti. Trebalo bi kontaktirati svog lekara da utvrdite koji je metod kontracepcije najbolji za vas. Neki tipovi nose ozbiljne rizike, mada ti rizici rastu sa trudnoćom i mogu biti veći od rizika povezanih sa različitim metodama.

Razne metode kontracepcije uključuju:

  • Metode barijere
  • Hormonalne metode
  • Hitnu kontracepciju
  • Unutarmaterične metode
  • Sterilizaciju

 

Metode barijere

Dizajnirane da spreče da sperma dopre do materice, metode barijere se mogu ukloniti i mogu biti opcija za žene koje ne mogu da koriste hormonske metode kontracepcije. Tipovi metode barijere uključuju:

  • Muške kondome. Ovaj kondom je tanak sloj koji pokriva penis da bi sakupio spermu i sprečio da dopre u telo žene. Muški kondomi se uglavnom prave od lateksa ili poliuretana, ali prirodna zamena su jagnjeća creva. Kondomi od lateksa ili poliuretana smanjuju rizik od prenošenja polnih bolesti. Kondomi od jagnjećih creva ne sprečavaju polne bolesti. Muški kondomi su za jednokratnu upotrebu.
  • Ženske kondome. To su tanke, fleksibilne kesice. Kondom se stavi u vaginu pre odnosa da bi sprečio da sperma dopre do materice. Ženski kondom takođe smanjuje rizik od polnih bolesti. Ženski kondomi su za jednokratnu upotrebu.
  • Dijafragma je plitka, fleksibilna vrećica napravljena od lateksa ili meke gume koja se stavlja u vaginu pre odnosa, sprečavajući spermu da dopre do materice. Spermicidna krema ili gel bi trebali da se koriste sa dijafragmom. Dijafragma bi trebala da se ostane u vagini 6 do 8 sati posle odnosa da bi sprečila trudnoću, ali treba da se ukloni u naredna 24 sata. Uobičajene dijafragme od lateksa moraju biti odgovarajuće veličine da bi funkcionisale, a vaš lekar može da odredi pravu veličinu. Dijafragma bi trebala da se zameni posle 1-2 godine. Veličina bi takođe trebala da se izmeri posle porođaja, operacije karlice, ili drastične promene kilaže.
  • Cervikalne kapice. Slične su dijafragmi ali manje, tvrđe i manje primetne. Cervikalna kapica je tanka silikonska “čašica” koja se stavlja u vaginu pre odnosa da bi sprečila da sperma dopre do materice. Kao i kod dijafragme, kapica bi trebala da se koristi sa spermicidnom kremom ili gelom. Kapica mora ostati na mestu 6-8 sati posle odnosa da bi sprečila trudnoću, ali treba da se odstrani u narednih 48 sati. Kapice su različitih veličina, a lekar određuje odgovarajuću. Sa dobrim održavanjem, kapica se može koristiti 2 godine pre nego što se zameni.
  • Kontraceptivni sunđeri. To su mekani sunđeri punjeni spermicidnom penom, za jednokratnu upotrebu. Stavlja se u vaginu pre odnosa. Sunđer sprečava da sperma uđe u matericu, a spermicid takođe ubija spermatične ćelije. Sunđer bi trebalo ostaviti u vagini bar 6 sati posle odnosa i onda ga ukloniti u roku od 30 sati.
  • Spermicidi uništavaju spermu. Spermicid može da se koristi sam ili u kombinaciji sa dijafragmom ili cervikalnom kapicom. Najčešće korišćeni spermicid je hemikalija zvana nonoksinol-9 (N-9). Dostupan je u nekoliko koncentracija i formi, uključujući penu, gel, kremu, čepić i film. Spermicid treba da se unese u vaginu blizu materice ne više od 30 minuta pre odnosa i da se ostavi 6 do 8 sati posle odnosa da bi sprečio trudnoću. Spermicidi ne sprečavaju prenošenje polnih bolesti i mogu izazvati alergijske reakcije ili vaginitis.

 

Hormonalne metode

Hormonalne metode kontracepcije koriste hormone da regulišu ili zaustave ovulaciju i spreče trudnoću. Ovulacija je biološki proces u kom jajnik ispušta jajašce dostupno za oplodnju. Hormoni se mogu uneti u telo raznim metodama, uključujući pilule, injekcije, flastere, gelove, vaginalne prstenove…Zavisno od toga koji se tipovi hormona koriste, ove pilule mogu sprečiti ovulaciju, zadebljati grlić materice, što pomaže blokiranju sperme da dospe do jajašca. Lekar prepisuje i upravlja unosom homonalnih kontraceptiva.

  • Kombinovani oralni kontraceptivi (“pulule”). Kombinovane oralne kontraceptivne pilule sadrže različite kombinacije sintetičkih estrogena i progestina i uzimaju se da spreče ovulaciju. Žena uzima jednu pilulu dnevno, obično u isto doba dana. Dostupno je mnogo tipova oralnih kontraceptiva, a lekar pomaže da se odredi koji tip najviše odgovara ženinim potrebama. Upotreba ovih pilula nije preporučljiva ženama koje puše i imaju više od 35 godina ili ženama sa visokim krvnim pritiskom, ili sa istorijom raka dojke, jetre, ili materice.
  • Pilule progestina. Žena uzima jednu pilulu dnevno, obično u isto vreme. Progestin sprečava ovulaciju ili funkciju sperme. Pilule zadebljavaju sluz grlića materice, otežavajući da sperma dospe u matericu. Pilule progestina menjaju normalan ciklus i mogu rezultirati neredovnim ili iznenadnim krvarenjima.
  • Kontraceptivni flasteri. To su tanki, plastični flasteri koji se lepe na kožu i ispuštaju hormone preko kože u krvotok. Flaster se postavlja na donji stomak, zadnjicu, ruku ili gornji deo tela. Novi flaster se stavlja jednom nedeljno 3 nedelje , a četvrte nedelje se ne koristi da bi omogućio menstruaciju.
  • Ova metoda podrazumeva injekciju progestina u ruku ili zadnjicu jednom u 3 meseca. Ova metoda kontracepcije može izazvati privremeni gubitak gustine kostiju, posebno kod adolescenata. Međutim, to se uglavnom nadoknađuje prestankom korišćenja. Većina pacijenata koji koriste injekcije treba da imaju ishranu bogatu kalcijumom i vitaminom D ili da uzimaju suplemente vitamina dok koriste ovaj metod.
  • Vaginalni prstenovi. Prsten je tanak, fleksibilan, i otprilike 5 cm u prečniku. Ispušta kombinaciju sintetičkog estrogena i progestina. Prsten se stavlja u vaginu, gde neprekidno ispušta hormone 3 nedelje. Četvrte nedelje se odstranjuje i stavlja se novi prsten 7 dana kasnije. Rizici ove metode su slični onima kod kombinovanih oralnih kontraceptiva, i vaginalni prstenovi nisu preporučljivi ženama sa istorijom srčanog ili moždanog udara ili određenih tipova raka.
  • Kontraceptivne pilule “za dan posle”. To su hormonske pilule koje se uzimaju ili kao jedna doza ili dve doze sa pauzom od 12 sati, a namerene su za upotrebu u slučaju nezaštićenog odnosa. Ako se uzmu neposredno pre ovulacije, mogu odložiti ili sprečiti ovulaciju na bar 5 dana kako bi inaktivirale spermu. Takođe uzrokuju zadebljanje sluzi grlića materice i ometaju funkciju sperme. Ove pilule treba da se uzmu što je pre moguće posle dodira sa spermom i ne treba da se koriste kao regularni kontraceptivni metod. Trudnoća može da se desi ako se pilule uzmu posle ovulacije.

 

Unutarmaterične metode

Spirala je mala sprava u obliku slova T koja se stavlja u matericu da bi sprečila trudnoću. Lekar postavlja spiralu. Spirala može ostati i efektivno funkcionisati mnogo godina. Posle preporučene dužine vremena, ili kad ženi više nije potrebna kontracepcija ili je ne želi, lekar je uklanja ili zamenjuje.

  • Bakarna spirala ispušta malu količinu bakra u matericu, uzrokujući upalnu reakciju koja uopšteno sprečava spermu da dopre i oplodi jajašce. Ako se oplodnja ipak desi, fizičko prisustvo sprave sprečava oplođeno jajašce da se usadi u zid materice. Bakarna spirala može ostati u telu do 12 godina. Nije preporučljiva za žene koja su možda trudne, ili imaju upalu karlice, ili su imale perforacije tokom prethodnog postavljanja spirale. Takođe nije preporučljiva za žene koje imaju rak grlića ili materice, neobjašnjivo vaginalno krvarenje, ili tuberkulozu karlice.
  • Hormonska spirala ispušta progestin u matericu. Hormon uzrokuje zadebljanje sluzi grlića materice, sprečava spermu da dopre i oplodi jajašce, stanjuje zidove materice, i takođe može sprečiti jajnike da otpuste jajašca. Hormonska spirala može da se koristi do 5 godina.

 

Sterilizacija

Sterilizacija je permanentna metoda kontracepcije koja ili sprečava da žena zatrudni ili sprečava da muškarac ispusti spermu. Lekar mora sprovesti proceduru sterilizacije, što obično uključuje operaciju. Ove procedure su obično bespovratne.

  • Sterilizacijski implant je nehirurški metod za permanentno blokiranje jajovoda. Lekar umeće tanku cevčicu kroz vaginu do materice da bi postavio meki, fleksibilan umetak u svaki jajovod. Nikakvi rezovi nisu neophodni. Tokom sledeća 3 meseca, oko umetaka se formira tkivo ožiljaka i blokira jajovode tako da sperma ne može da dospe do jajašca. Posle 3 meseca lekar sprovodi test da se uveri da je tkivo ožiljaka potpuno blokiralo jajovode. Koristi se drugi metod kontracepcije dok testovi ne pokažu da su jajovodi potpuno blokirani.
  • Podvezivanje jajnika je hirurška procedura kojom se seku, vezuju ili zatvaraju jajovodi. Ovom procedurom se blokira put između jajnika i materice. Sperma ne može da dopre do jajašca da ga oplodi, a jajašce ne može da dospe u matericu.

Vazektomija je hirurška procedura kojom se seče, zatvara ili blokira kanal između testisa i uretre. Sperma ne može da izađe iz testisa i ne može da dospe do jajašca. Može da prođe i 3 meseca da bi procedura bila ekfektivna. Koristi se drugi metod kontracepcije dok testovi ne potvrde da nema sperme u semenoj tečnosti.